Izmjena Zakona o održavanju stambenih zgrada neće donijeti poboljšanje u toj oblasti, jer su odbačene brojne i opravdane primjedbe građana sa javne rasprave, primjećuje Zoran Lakušić, odbornik DF-a u skupštini Glavnog grada. Ističe da zakon ne može u potpunosti zaživjeti i to u svojim najvažnijim odredbama, investicionom održavanju zgrada, uvođenju upravnika i kažnjavanju.
– Stanari i dalje misle da je održavanje zelenila na parceli zgrade kao i smeće oko nje nadležnost komunalnog preduzeća, a da samu unutrašnjost zgrade treba da održavaju po ličnom nahođenju i po dogovoru. Mnoge zgrade trenutno nemaju ni skupštinu stanara, a kamoli upravnika pa se ne zna ko je odgovoran za štetu koja nastane zbog neadekvatnog održavanja zgrada. Više od 90% stambenog fonda u našoj zemlji je u privatnom vlasništvu. Sa prelaskom imovine u privatno vlasništvo poslovi održavanja i upravljanja su postali kompleksniji, jer su vlasnici preuzeli obavezu održavanja svih zajedničkih prostorija i delova zgrade (krov, fasada itd.). Novi vlasnici nijesu adekvatno pripremljeni na značajnija ulaganja koja će u narednom periodu svakako uslijediti, samo što će zbog nemara biti značajno veća. Sa druge strane, ni sama Vlada nema razrađene mehanizme kojima bi nove vlasnike nekretnina stimulisala da investiraju u povećanju kvaliteta stambenog fonda– navodi Lakušić.
Smatra da se izmijenama neće uvesti red u održavanju zgrada, što većina građana želi.
– Nažalost, po raznim osnovama ima znatan broj stambenih objekata koje niko ne održava, niti se čiste. Izmjenama zakona stanari će sami brinuti o spoljašnjem i unutrašnjem uređenju zgrada i definisana je kategorija izbora upravnika. Nije opravdana promjena zakona u dijelu kvoruma za konstituisanje skupštine stanara, kojom je precizirano ako se posle dva poziva niko ne odazove, na trećem sastanku ako prisustvuju dva od 50 vlasnika, mogu se donijeti važeće odluke.Takva mogućnost otvara prostor za brojne manipulacije i zloupotrebe– navodi Lakušić.
Opravdane su primjedbe građana u dijelu kaznenenih mjera, a koje je predlagač izmjena zakona odbio.
– Da se zakonom definišu kaznene novčane mjere, koje izriče komunalni inspektor za etažne vlasnike koji i pored svih ispunjenih obaveza privremenog upravnika, neće da formiraju skupštinu stanara i izaberu organe upravljanja.
Potom, javni interes treba uvesti i u slučajevima hitnih intervencija, na primjer u slučaju kad iz jednog stana curi voda, a vlasnik ne dozvoljava da se uđe. Radovi redovnog održavanja su dopunjeni u dijelu za lift. Tako sada pored redovnog servisa je i kontrola bezbjednosti liftova u upotrebi. Zamjena ili drugi radovi na liftu su sada u odeljku nužnih radova. A hitni radovi su promijenjeni i iz tog dijela ispadaju radovi na liftu i klimatizacija, što je neprihvatljivo, jer rešavanje problema liftova treba da ostane u kategoriji hitnih radova, kao i ravni krovovi– ističe Lakušić.
Smatra da predložena nova rješenja nijesu racionalna te da će se teško primijeniti u praksi.
S.R.